ion (grč. ἰόν: koji se kreće, od ἰέναı: ići, kretati se), električki jednostruko ili višestruko nabijeni atom, atomska skupina ili molekula. Ion nastaje kada neutralni atom ili molekula izgube ili prime jedan elektron ili više njih. Gubitkom elektrona nastaje pozitivno nabijeni ion (kation), a primitkom nastaje negativno nabijeni ion (anion). Ioni, dakle, nose pozitivan ili negativan električni naboj (ili cjelobrojni višekratnik naboja) jednog elektrona, tj. elementarni kvant elektriciteta (1,60217733(49) · 10–19 C) i gibaju se pod utjecajem električnog polja. Mnoge kristalne tvari sastoje se od suprotno nabijenih iona, koji se zbog suprotnih naboja međusobno snažno privlače i povezuju ionskom vezom (→ kemijske veze) u pravilnu prostornu rešetku. Ako se takve tvari rastale ili otope u vodi, one disociraju, tj. rastavljaju se na sastavne ione i provode električnu struju. (→ elektroliti; elektrolitska disocijacija; ionizacija; ionski parovi)
